Kontaktne leće

Kontaktne leće (BiH: kontaktna sočiva, eng. contact lenses) su pomagala za ispravljanje refrakcijskih grešaka (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam, aberacije) koja se stavljaju na rožnicu. Osim za korekciju dioptrije, mogu se koristiti i u terapijske ili čisto estetske svrhe (leće u boji). Procjenjuje se da oko 6% ljudi u zapadnim zemljama, te oko 2% u Hrvatskoj nosi kontaktne leće. Leće se najčešće dijele na tvrde plinopropusne i mekane kontaktne leće.

Tvrde plinopropusne (polutvrde) kontaktne leće u oku ne mijenjaju svoj oblik. Zbog toga posjeduju iznimna optička i fiziološka svojstva uz neophodno razdoblje privikavanja od oko dva tjedna. Odlično ispravljaju vid i kod većih dioptrijskih jakosti ili nepravilnosti rožnice (astigmatizam, aberacije, keratokonus).

Usprkos pojavi novijih metoda, poput metoda refraktivne kirurgije, tvrde plinopropusne leće i dalje, uz iznimnu sigurnost, daju najbolju optičku korekciju refrakcijskih grešaka oka. Zbog veće pokretljivosti od mekanih kontaktnih leća, tvrde leće omogućuju bolju izmjenu suza ispod leća te se smatraju „najzdravijim“ kontaktnim lećama. Pojava plinopropusnih (tzv. polutvrdih) leća istisnula je tvrde PMMA kontaktne leće koje ne propuštaju kisik iz rutinske upotrebe.

Mekane kontaktne leće iznimno su popularne u današnje vrijeme zbog kratkog razdoblja privikavanja. Napravljene su od mekanog hidrofilnog hidrogelnog ili slikonskog hidrogelnog materijala s različitim postotkom sadržaja vode. Budući im je pokretljivost u oku slabija od tvrdih kontaktnih leća, fiziološki su zahtjevnije za oči pa je uz svaki prvi pregled nužna edukacija o njihovom pravilnom stavljanju i održavanju.

Za više podataka o svojstvima različitih vrsta kontaktnih leća posjetite naš „Vodič kroz vrste kontaktnih leća“.  Konačnu odluku o izboru vrste leća svakako treba donijeti na očnom pregledu u razgovoru s kontaktologom. Za zdravo nošenje preporučuju se kontrole jedanput godišnje.

Ukoliko Vas zanimaju upute za nošenje kontaktnih leća kliknite ovdje.

Natrag