V
Vanjski očni mišići
Vidi: anatomija oka
Vanjski očni mišići zaduženi su za pokretanje očne jabučice.
Dijele se na četiri ravna i dva kosa mišića. Ravni mišići pokreću oko u smjerovima lijevo-desno i gore-dolje, dok su kosi mišići prvenstveno zaduženi su za rotaciju oka oko optičke osi.
Očni mišići omogućuju binokularan vid kod paralelnog položaja očiju (ortoforija).
Vidna oštrina
Vidna oštrina ili vizus (VO, visus oculi) je kvantitativna mjera vidne funkcije. Ispituje se tablicama sa crnim simbolima (optotipima) na bijeloj podlozi koje se nalaze na standardnoj udaljenosti od pacijenta.
Vidna oštrina označava najbolju moguću vidnu funkciju sa ili bez korekcije naočalama ili kontaktnim lećama. Uredna vidna oštrina označava se s 1,0 ili 100%.
Preduvjet dobre centralne vidne oštrine je žarište slike na foveji uredne makule, uz uredne živčane puteve do vidnih centara u mozgu.
Osim centralne vidne oštrine, postoji i periferni vid koji služi prvenstveno za orijentaciju u prostoru. Mjeri se posebnim aparatima perimetrima.
Vidni živac
Vidi: anatomija oka
Vidni ili optički živac prenosi vidnu informaciju iz fotoreceptora mrežnice do mozga. Mjesto na mrežnici na kojem očni živac izlazi iz očne jabučice nazivamo papila. Papila se još naziva i slijepa pjega, jer na tom mjestu nema fotoreceptora.
Vidno polje
Vidno polje je skup svih točaka u prostoru koje vidimo dok gledamo ravno ispred sebe. Mjeri se perimetrima, dok se metode mjerenja nazivaju perimetrijom.
Poremećaji vidnog polja mogu nastati kod raznih bolesti vidnog živca, vidnih puteva i centara u mozgu te perifernog i centralnog dijela mrežnice.
Vitrektomija
Vitrektomija je mikrokirurška metoda odstranjivanja staklovine (vitreusa) iz unutrašnjosti očne jabučice.
Razlikujemo prednju vitrektomiju tijekom koje se uklanja manji dio staklovine s pristupom iz prednje sobice i tzv. pars plana vitrektomiju kod koje se staklovina uklanja u potpunosti. Pars plana vitrektomija čini temelj većine kirurških postupaka liječenja bolesti struktura očne pozadine.
Vjeđe
Vjeđe, palpebre ili očni kapci su tanki nabori kože, mišića, vezivnog tkiva (tarzus) i sluznice (spojnica) koji prekrivaju i štite oko. Na rubu vjeđa nalaze se trepavice koje dodatno štite površinu oka od prašine i nečistoća.
Najčešće bolesti vjeđa su upale vjeđa poput blefaritisa (često udruženih s konjunktivitisom), ječmenca i halaciona. Kod starijih ljudi česte su i blefarohalaze (višak kože i/ili potkožnog tkiva vjeđa), uvrtanje i izvrtanje (entropij i ektropij) ruba vjeđa, te tumorske promjene koje nastaju zbog izloženosti vjeđa sunčevom zračenju.