K
Katarakta
Katarakta ili siva mrena je bolest zamućenja leće oka. Obično nastaje u starijoj životnoj dobi.
Liječi se ultrazvučnom ili konvencionalnom operacijom katarakte. Ukoliko se ne operira, tijekom vremena može dovesti i do sljepoće. Kod prezrelih (hipermaturnih) mrena moguće su komplikacije poput upala oka i povišenog očnog tlaka.
Keratitis
Keratitis je upala rožnice oka.
Uzroci mogu biti neinfektivni i infektivni. Od neinfektivnih uzroka najčešći su sindrom suhog oka, UV zračenje kod varenja, razne bolesti živaca itd. Infektivni uzročnici mogu biti virusi, bakterije, gljive i amebe.
Najteže se liječi amebni keratitis koji može pogoditi nosioce mekanih kontaktnih leća koji leće ispiru običnom vodovodnom vodom. Zbog toga je kod prvih simptoma preosjetljivosti na svjetlo, suzenja, boli, crvenila oka ili slabijeg vida potrebno javiti se oftalmologu.
Keratokonus
Keratokonus je degenerativna bolest rožnice. Zbog slabljenja rožnice ona poprima jače zakrivljeni (stožasti, konični) oblik koji uzrokuje smetnje vida.Učestalost keratokonusa u različitim zemljama varira od 1 do 10 na 2000 osoba. Posljednjih godina primjećen je porast učestalosti keratokonusa u svijetu što se prvenstveno pripisuje novim dijagnostičkim metodama i aparatima.
Najčešće se dijagnosticira u adolescentskoj dobi. Najraniji oblici mogu se korigirati običnim naočalama, no kod većine pacijenata s keratokonusom potrebne su posebne tvrde plinopropusne kontaktne leće (vidi: Rose K). Kod rijetkih uznapredovalih slučajeva potrebno je operativno liječenje transplantacijom rožnice.
Keratometrija
Keratometrija je oftalmološki pregled kojim se mjeri zakrivljenost rožnice. Zakrivljenost se mjeri uz pomoć keratometara ili, u novije vrijeme, rožničnih topografa.
Keratometrija je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o izboru kontaktnih leća.
Konjuktivitis
Vidi: spojnica
Konkavna leća
Konkavna, divergentna, rastresna ili minus leća ima udubljenu jednu ili obje površine.
Ona rastresa paralelne zrake svjetlosti koje postaju divergentne. Na taj način nastaje virtualno žarište ispred leće, za razliku od konveksnih leća kod kojih je žarište stvarno i nalazi se iza leće.
Kontaktne leće i naočale s divergentnim lećama koriste se u ispravljanju kratkovidnosti.
Kontaktne leće
Kontaktne leće (BiH: kontaktna sočiva, eng. contact lenses) su pomagala za ispravljanje refrakcijskih grešaka (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam, aberacije) koja se stavljaju direktno na rožnicu. Mogu se koristiti i u terapijske ili čisto estetske svrhe (leće u boji). Procjenjuje se da oko 2% ljudi u zapadnim zemljama nosi kontaktne leće. Najčešće se dijele na tvrde i mekane kontaktne leće.
Tvrde kontaktne leće u oku ne mijenjaju svoj oblik. Zbog toga posjeduju odlična optička i fiziološka svojstva, ali korisnik tijekom razdoblja privikavanja ima osjećaj stranog tijela u oku. Odlično ispravljaju vid i kod većih dioptrijskih jakosti ili nepravilnosti rožnice (astigmatizam, aberacije, keratokonus).
Usprkos pojavi mnogih novijih metoda, poput metoda refraktivne kirurgije, tvrde plinopropusne leće i dalje daju najbolju optičku korekciju refrakcijskih grešaka oka. Zbog veće pokretljivosti od mekanih kontaktnih leća, tvrde leće omogućuju bolju izmjenu suza ispod leća. Zbog ovog svojstva smatraju se „najzdravijim“ kontaktnim lećama. Pojava novih plinopropusnih (tzv. polutvrdih) leća istisnula je stare, za kisik nepropusne, tvrde PMMA kontaktne leće iz rutinske upotrebe.
Mekane kontaktne leće iznimno su popularne u današnje vrijeme zbog kratkog razdoblja privikavanja. Napravljene su od mekanog hidrofilnog hidrogelnog materijala s različitim postotkom sadržaja vode. Budući im je pokretljivost u oku slabija od tvrdih kontaktnih leća, fiziološki su zahtjevnije za oko.
U novije vrijeme dostupnima su postale tzv. silikonske hidrogelne kontaktne leće. Ove leće sadrže silikon koji ih čini manje hidrofilnima, ali zato omogućuje značajno veću propusnost kisika. Konačnu odluku o izboru vrste leća svakako treba donijeti u razgovoru s kontaktologom.
Za više podataka o svojstvima različitih vrsta kontaktnih leća posjetite naš „Vodič kroz vrste kontaktnih leća“.
Ukoliko Vas zanimaju upute za nošenje kontaktnih leća kliknite na: upute za nošenje mekanih kontaktnih leća.pdf (96 KB) i/ili upute za nošenje polutvrdih (rgp) kontaktnih leća.pdf (95 KB).
Konveksna leća
Konveksna, sabirna ili plus leća ima površine izbočene prema van koje lome paralelne zrake svjetlosti u jedno žarište. Primjer je leća ljudskog oka.
Kontaktne leće i naočale s konveksnim lećama koriste se u ispravljanju dalekovidnosti.
Korioretinitis
Vidi pod: uveitis
Kratkovidnost (miopija)
Kratkovidnost ili miopija najčešća je refrakcijska greška oka. Paralelne zrake svjetlosti koje ulaze u oko lome se na način da se žarište nalazi ispred mrežnice, umjesto na mrežnici. Zbog toga se predmeti smješteni bliže oku vide jasnije nego daleki predmeti.
Najčešći uzroci su prevelika osna dužina oka uslijed rasta oka i rastezanja stražnjeg pola te prejaka lomna jakost rožnice i leće.
Kod kratkovidnosti iznad -3,00 dioptrije potrebne su redovite kontrole oftalmologa zbog mogućih degenerativnih promjena koje mogu dovesti do komplikacija poput ablacije mrežnice. Ova greška oka korigira se konkavnim (minus) lećama.
